Table of Contents
Možda ste se našli u situaciji da mislite da bi bilo lijepo uštedjeti nešto novca. Možete ga iskoristiti za kupnju nečega što ste dugo željeli ili za stvaranje financijske rezerve kao police osiguranja za crne dane. Vjerojatno ne čudi da je hrana često prva stvar na kojoj ljudi počnu štedjeti, a možda niti nisu potpuno financijski opterećeni. Tako mogu početi kupovati hranu slabije kvalitete ili iz prehrane izbacivati meso, voće, povrće i slično. No, to može biti i na štetu njihovog zdravlja. Tijelo treba dovoljno energije, vitamina, minerala i elemenata u tragovima iz kvalitetne hrane da bi pravilno funkcionirali. Stoga ćemo vam u današnjem članku pokazati nekoliko jednostavnih savjeta koji vam mogu pomoći da jedete dobro i pritom uštedite novac.
11 savjeta kako jesti kvalitetnu i pristupačnu hranu
Kvaliteta ne mora značiti da to nešto mora biti skupo. Samo kupujte pametno i nemojte prvu stvar koja vam dođe pod ruku bacati u košaricu bez razmišljanja. U današnjem članku ćemo vam pokazati nekoliko jednostavnih savjeta koji svakome mogu pomoći da uštedi novac na hrani.
1. Ne kupujte gotova jela
Iako se gotovi proizvodi mogu činiti jeftinom opcijom, to je daleko od istine. Naravno, ako usporedite cijenu konzerve gulaša i 500 g junetine ili svinjetine, logično je da gotov proizvod košta manje. Ali sada pokušajte razmišljati o porcijama. Konzervu obično možete pojesti odjednom, ali možete napraviti četiri porcije variva od samo pola kilograma mesa. Čini li se gotova hrana još uvijek jeftinijom opcijom?
A tako je i s drugim namirnicama. Pogledajte koliko košta smrznuta pizza iz dućana. Sada usporedite to s time koliko bi vas koštalo brašno, kvasac i malo šećera, soli i ulja da sami napravite domaće tijesto i pizzu. Za ušteđeni novac možete na nju staviti još i šunku, sir i ostale omiljene namirnice. Naprimjer, uobičajeno je da pizza sa šunkom kupljena u trgovini ima samo 12 % šunke. Ne želite to platiti, zar ne? Da ne spominjemo da gotovi proizvodi moraju sadržavati više aditiva da bi dugo trajali. Često imaju veći udio soli. Na kraju u jednom gotovom obroku možete pojesti cijelih 5 g preporučene dnevne količine. [4]
A tako je i sa pripremljenim zdravijim jelima. Za relativno visoku cijenu u trgovinama možete pronaći i razne pripremljene salate od povrća, poput popularne Cezar salate. Iako je u redu kao zdravija alternativa, promotrite ju pobliže kada vam se ne žuri. Obično se u kutiji nađe samo nekoliko listova zelene salate, dressing, nekoliko krutona i nešto mesa, što definitivno ne odgovara cijeni. Osim toga, mogu sadržavati nepotrebno visoke kalorije zbog preljeva od maslina. Stoga biste meso, povrće i dressing trebali kupiti zasebno, a salatu pripremiti sami kod kuće. Na taj način dobivate svježe, jeftinije, nutritivno uravnoteženije jelo boljeg okusa.
2. Kupujte sezonsko voće i povrće
Voće i povrće obično su među skupljim artiklima u vašoj košarici. Ali to ne znači da biste ih trebali prestati kupovati kako biste uštedjeli novac. Samo treba pametno birati. Pokušajte usporediti cijene voća u sezoni i izvan nje. Mogu se značajno razlikovati u cijeni. Stoga pokušajte odabrati voće i povrće koje je trenutno u sezoni i iznenadit ćete se koliko ćete uštedjeti. Možete ih čak i zamrznuti tijekom tog razdoblja kako biste si napravili zalihe za izvan sezone.
Možete dobiti još nižu cijenu ako kupujete u lokalnim trgovinama, a ne u supermarketima, gdje se voće i povrće često uvozi. U sezoni možete i pročešljati svoj vrt ili se uputiti u šumu kako biste vidjeli što se nudi besplatno. Ako držite oči otvorene, možete se vratiti kući s punom šalicom šumskih jagoda ili borovnica. Zatim ih možete upotrijebiti da, naprimjer, dočarate ukusnu crumble pitu.
Sterilizirane ili smrznute varijante također mogu biti pristupačna alternativa. Voće i povrće za te namjene bere se u vrijeme najveće zrelosti. Kao rezultat toga, ima izvrstan okus uz relativno nisku cijenu i njihove korisne tvari nisu iscrpljene. Ovo je sjajan način da uštedite novac i iskoristite prednosti ove hrane.
Želite li saznati više o pozitivnim učincima voća na organizam, ne biste trebali propustiti naš članak Mitovi i činjenice o voću: Detoksicira li i može li se jesti popodne i navečer kada želite smršavjeti?
3. Pripremite vlastitu hranu i piće
Uzgajajte vlastito voće i povrće
Ako imate kuću s vrtom, možete uštedjeti mnogo novca tako što ćete proizvesti vlastito voće i povrće. Da ne govorimo o sjajnom osjećaju koji imate kada napravite salatu od vlastitog povrća ili napravite tortu od domaćih jagoda. Naravno, hranu možete uzgajati i u svom stanu na balkonu. Što kažete na sadnju rajčice, paprike, rotkvice, graška ili jagode? Također ćete cijeniti posude sa začinskim biljem za kuhanje. Ali tu nije kraj.
Napravite domaći jogurt
Osim uzgojem, novac možete uštedjeti i izradom vlastitog jogurta. Sve što vam treba je litra poluobranog mlijeka i jogurta sa živim kulturama. Mlijeko zagrijete do ključanja, a zatim ga ohladite na oko 40 °C i dodate nekoliko žlica jogurta sa živim kulturama. Smjesom napunite staklenke i stavite peći na 40 °C oko osam sati. Zatim samo ohladite jogurt i gotovi ste. Ako želite uštedjeti na struji, idealno je napraviti barem dvije ture jogurta odjednom. Oni koji vole različite okuse mogu prije jela dodati svježe voće ili Jammy Spread. Osim jogurta, kod kuće možete napraviti i kombuchu, kefir, fermentirano povrće (kisele krastavce) i drugu fermentiranu hranu. Iako se radi o dodatnom poslu, rezultat je stvarno vrijedan toga.
Ne kupujte mineralnu vodu
Mineralna voda je još jedan prilično popularan artikl u košaricama za kupovinu. Ako kod kuće teče pitka voda, nema razloga za kupnju pića. Redovna voda iz slavine jedan je od najboljih, a ujedno i najjeftinijih načina za održavanje hidratacije tijela. Oni koji su navikli na slatke napitke mogu u vodu dodati i voće i začinsko bilje i ostaviti da se infuzira. A ako želite zanimljiviji okus, dodajte BCAA i led kako biste pripremili osvježavajući napitak.
U slučaju da kupujete mineralnu vodu zbog mjehurića, umjesto nje nabavite stroj koji vodu pretvara u gaziranu. Početna investicija uskoro će vam se isplatiti, a vi ćete konačno izbjeći kupnju mineralne vode u plastici. Osim što ćete uštedjeti novac, možete se osjećati i da se bolje odnosite prema planeti i ne proizvodite nepotreban otpad.
You might be interested in these products:
4. Planirajte unaprijed
Prije nego krenete u kupovinu, razmislite što biste htjeli kuhati tijekom nadolazećeg tjedna. Prođite kroz recepte i kupite sve sastojke koji su vam potrebni. Slično, razmislite o drugim obrocima koje vaša obitelj jede kod kuće. Ako unaprijed napravite ovakav popis, znat ćete što kupiti u trgovini i bit ćete osigurani. Nećete na kraju u košaricu za kupovinu bezglavo ubacivati previše pekarskih proizvoda, voća i svježe hrane koju nemate vremena pojesti pa će završiti u kanti za smeće.
Dat ću vam još jedan vrijedan savjet u vezi s vašom kupnjom. Nikada ne idite u trgovinu gladni. Ako to učinite, obično ćete kupiti puno više stvari koje vam niti ne trebaju, a potrošit ćete puno više novca nego da ste nešto prigrizli prije odlaska u trgovinu. A da ne spominjemo da će se u vašoj košarici sigurno naći još poslastica koju inače ne biste kupili.
5. Ne bacajte hranu
Nakon što ste stavili određenu namirnicu u košaricu, pokušajte ju iskoristiti što je više moguće. Isto vrijedi i za kuhana jela kada nemate više mesa ili priloga. Evo nekoliko jednostavnih savjeta kako ih koristiti.
- Držite svoje ostatke od rezanja i guljenja povrća u jednoj vrećici za zamrzavanje i koristite ih za pripremu temeljca.
- Preostalo meso od ručka pomiješajte s kuhanim kus-kusom, dodajte povrće i imate ručak za sljedeći dan.
- Ostatak kuhanog priloga može biti temelj za salatu sljedeći dan. Nije bitno radi li se o riži, tjestenini, kvinoji ili krumpiru. Dodajte proteine, povrće, dressing i vaš sljedeći obrok je spreman.
- Kada kupujete piletinu, razmislite o njoj kao o cjelini. Nemojte koristiti samo prsa, zabatke i krilca. Možete koristiti i one ostatke od rezanja i kosti da dočarate ukusnu juhu punu esencijalnih mikronutrijenata i kolagena. Potonje je važno za zdravlje zglobova, ali i za izgled vaše kože.
Svake godine baci se 1,3 milijarde tona hrane, što predstavlja otprilike ⅓ ukupne proizvodnje za ljudsku prehranu. Najveći udio u tome čini voće i povrće. I možda nije iznenađujuće da industrijalizirani svijet rasipa više hrane nego svijet u razvoju. [1]
Za usporedbu:
- U Europi i Sjevernoj Americi svaka osoba baci u prosjeku 95 – 115 kg hrane godišnje.
- U subsaharskoj Africi i jugoistočnoj Aziji svaka osoba baci samo 6 – 11 kg hrane godišnje. [2]
Što se tiče otpada, ne smijemo zaboraviti napomenuti da treba pogledati datum na ambalaži u kojoj se nalazi hrana.
- Rok upotrebe obično je naznačen na pakiranju svježe hrane. Ovo je posljednji datum na koji je još sigurno da možete jesti tu hranu.
- Minimalni rok trajanja do određenog datuma naznačen je na nekvarljivoj hrani. Međutim, ne morate brinuti o tome da jedete, primjerice, rižu kojoj je prije nekoliko tjedana istekao rok trajanja, ali je zapakirana i izgleda dobro.
Stoga nemojte brkati ove dvije informacije i nemojte bacati npr. tjesteninu i drugu nekvarljivu hranu koja je još dobra. Na taj način također možete jednostavno uštedjeti, kao i pravilnim skladištenjem hrane, što može produžiti život, primjerice, voću i povrću. Više o tome možete pročitati u našem članku Kako pravilno skladištiti namirnice da bi što duže trajale.
Pokušajte svojim ponašanjem ne pridonijeti bacanju hrane. Nećete samo spasiti planet, već i svoj novčanik. Stoga maksimalno iskoristite sve svoje izvore hrane i zapamtite da povrće koje nije uobičajeno savršenog oblika ima jednako dobar okus kao i ono savršeno.
6. Kupujte namirnice kada su na sniženju, ali pritom koristite razum
Tražite li po trgovinama šarene natpise koji vas pozivaju na popuste ili s nestrpljenjem čitate letke i zaokružujete koje ćete posebne proizvode kupiti? To svakako može biti lijep način za uštedu novca, ali…
Ne vjerujte svemu što vidite. Ako ste navikli kupovati određenu hranu, imat ćete predodžbu o tome koliko ona inače košta. Stoga provjerite originalnu cijenu na prodajnim ponudama. Može biti da je umjetno napuhana, a konačna cijena je ista ili viša nego da proizvod nije na akciji. Nemojte da vas zavaraju ove prakse.
Uzimate li letke iz svih supermarketa u okolici i kupujete raznu robu iz drugih trgovina, dobro je razmisliti o dodatnim troškovima. Pogotovo ako vozite. Ima li smisla potrošiti svo gorivo za pileća prsa na akciji koja su snižena 5 %? Razmislite štedite li na ovaj način, ili bi vam bilo bolje da sve kupite na jednom mjestu. Ali ako imate trgovine na pješačkoj udaljenosti, ništa vas ne sprečava da odete u dužu šetnju do više supermarketa ili vozite bicikl kako biste ih obišli. Uz težinu kupljenog, to može biti i pristojan trening.
Kada smo već kod popusta i posebnih cijena, imamo još više savjeta za vas kako uštedjeti novac i pomoći trgovinama da izbjegnu bacanje hrane. U različitim dijelovima trgovine pronaći ćete police s robom kojoj se bliži rok trajanja. Često su ti proizvodi po znatno nižoj cijeni. Ako ih možete iskoristiti do tog datuma, nema razloga da ih izbjegavate. Ovako nije označena samo pakirana hrana. Slično, u trgovinama možete pronaći kutije s voćem i povrćem koje nisu baš savršeno estetski proporcionalni, ali su inače sasvim dobri. Opet, ovi artikli imaju tendenciju imati poprilično jeftiniju cijenu od njihovih konkurenata savršenog izgleda. Stoga se nemojte bojati posegnuti za ovim komadima.
7. Jedite kod kuće
Naravno, shvaćamo da je primamljivo posjećivati restorane, fotografirati poslastice i postaviti ih na društvene mreže i pustiti druge da kuhaju za vas. Postoje prilike koje ne bi prošle bez slavljeničkog ručka. No, postoji li doista potreba svaki dan izlaziti na ručak u restorane? Za cijenu ručka isto biste jelo mogli pripremiti i sami. Razlika je, međutim, u tome što biste kod kuće za isti novac napravili barem 2 – 3 porcije, često i više. Stoga razmislite bi li vam bilo dovoljno da samo jednom tjedno izađete na ručak s kolegama, a ostalim danima isprobate pripremu obroka unaprijed?
Što kažete na izazov s ručkom u kojem mogu sudjelovati vaši kolege na poslu? Formirajte grupu od četiri osobe i naizmjenično kuhajte od ponedjeljka do četvrtka. Tako će svatko od vas napraviti ručak samo jednom tjedno, i to u većim količinama, što je i ekonomičnije. Prednost je što četiri dana nećete morati jesti isti obrok, već ćete uvijek uživati u nekom svježem jelu. Osim toga, dobivate inspiraciju za nove recepte. Onda u petak možete svi zajedno otići na nagradni meni za ručak i procijeniti tko je najbolji kuhar u tom tjednu.
No, smanjenje učestalosti posjeta restoranima ne odnosi se samo na ručak. Ako redovito izlazite na doručak ili večeru, pokušajte izračunati koliko trošite na te obroke. Možda ćete se iznenaditi koliko vas košta posjet ovim mjestima. Zatim sami razmislite je li to doista potrebno i bi li bilo dobro smanjiti posjete restoranima barem za polovicu.
8. Kuhajte za nekoliko dana
Mnogi ljudi su obeshrabreni pakiranjem i pripremom obroka u kutijama zbog činjenice da bi morali jesti istu hranu tri dana. To uopće nije slučaj. Samo morate biti malo kreativni.
- Uz meso koje pripremate svaki dan možete pripremati drugačiji prilog i povrće. Uvijek ćete stvoriti originalno jelo.
- Logika može biti i obrnuta. Kuhajte prilog (npr. kus-kus, bulgur, rižu, kvinoju) nekoliko dana, a zatim samo dodajte različito povrće i mijenjajte izvore proteina. Jednom možete jesti rižu sa svinjetinom, drugi put s pečenim tofuom, a treći put salatu od riže s tunjevinom i špinatom. Na vama je da napravite prema vlastitom osjećaju i želji.
Na taj način možete uvelike olakšati pripremu obroka i lako pripremiti raznoliki jelovnik. Uvijek imajte na umu da kuhana hrana treba stajati u hladnjaku najviše 3 – 4 dana kako se ne bi pokvarila. Ako znate da nećete moći nešto pojesti na vrijeme, ne morate to odmah baciti. Možete to zamrznuti da biste imali za kutiju za ručak. Uvjerit ćete se da će vam tijekom užurbanih dana biti drago da imate pripremljen ručak.
9. Nemojte biti u iskušenju zbog ambalaže
Jeste li primijetili koliko su u trgovinama popularni proizvodi s riječju protein? Možete ju vidjeti čak i na pekarskim proizvodima ili raznim namazima koji zbog toga često imaju znatno višu cijenu. Ali ima li smisla kupovati ih? Prije nego posegnete za takvim proizvodom, pogledajte sastojke kako biste se uvjerili koliko proteina doista sadrži. Oznake ‘protein’ ili ‘izvor proteina’ mogu već biti prisutne kada najmanje 12,5 % ukupne energetske vrijednosti čini protein, što nije baš velika količina. Mnoge namirnice koje ne nose popularnu oznaku proteina prelaze ovaj prag. [3]
Pri odabiru hrane upotrijebite zdrav razum i razmislite – ima li doista smisla platiti trećinu više za proizvod na kojem piše protein i sadrži, primjerice, 5 g više proteina na 100 g od njegove „obične“ verzije? Proizvodi s oznakom FIT, in shape i tako dalje mogu biti na sličan način primamljivi. To su samo prazne riječi koje često nemaju značajnu vrijednost u proizvodu. Nemojte nasjedati na ove prakse i sami pročitajte sastojke prije nego što nešto stavite u košaricu. Vaš novčanik će vam biti zahvalan.
10. Dajte šansu drugim brendovima
Imate li omiljeni brend jogurta koji ste vidjeli na TV-u i od tada ga kupujete? Ako želite uštedjeti nešto novca, možda je vrijeme da date priliku jeftinijim alternativama. Nema svaka tvrtka proračun da redovito plaća ogromne svote novca za TV oglašavanje. Ali to ne znači nužno da ima inferiorne proizvode. Možda novac koji uštedi ulaže u poboljšanje proizvodne tehnologije na uštrb oglašavanja.
Sljedeći put kada idete u kupovinu, pokušajte potražiti isti proizvod kod drugih brendova. Mogu se bitno razlikovati u cijeni, čak i bez razlike u kvaliteti. U supermarketima, naprimjer, proizvod domaće robne marke može biti jeftinija alternativa. Zato mu dajte priliku, možda ćete pronaći novog favorita, a možda čak i uštedjeti novac.
11. Nemojte se bojati eksperimentirati u kuhinji
Jeste li pronašli recept koji biste željeli isprobati, ali nemate sve sastojke? Nemojte se bojati improvizirati i koristiti ono što imate. Često u receptima za umake možete barem djelomično zamijeniti različita brašna, sladila, voće ili sastojke. Slično, za slana jela ne morate uvijek koristiti najskuplju talijansku šunku, meso ili sir. Odaberite sastojke koji vam se sviđaju i koji su vam cjenovno pristupačni. A tko zna, možda ćete otkriti nove recepte koji će na kraju imati bolji okus od originala.
Kad smo već kod eksperimentiranja, ne smijemo zaboraviti spomenuti još jedan savjet za uštedu novca za ljubitelje mesa. Ako ne možete zamisliti dan bez toga, pridruživanje kampanji Meatless Mondays (ponedjeljci bez mesa) može biti sjajan izazov. Naprimjer, možete koristiti razne mahunarke kao izvor proteina koji bi trebali biti redoviti dio vaše prehrane, ili druge biljne izvore. Na isti način možete pripremati i slatka jela. Ako im dodate protein, ne morate brinuti o manjku proteina.
Čips možete pripremiti i kod kuće ili ispeći domaće lepinje ili druge poslastice. Time ćete uštedjeti novac, a osim toga steći ćete i nove kuharske vještine koje će cijeniti vaši najmiliji.
Tražite savjete o zdravim poslasticama? Onda ne smijete propustiti naše fitness recepte.
Što valja zapamtiti?
Kao što vidite, kvalitetna hrana ne mora biti skupa. Samo trebate razmisliti kada kupujete. Prilikom odabira namirnica vodite računa o tome da ćete ih koristiti za pripremu hrane nekoliko dana. Ne možete uspoređivati cijenu jedne porcije prerađene hrane s kilogramom mesa, od čega će u konačnici biti puno više hrane. Isto tako, dobro je odabrati sezonske proizvode i sami napraviti hranu i piće kod kuće. To će vam dati nove vještine koje možete koristiti kasnije u životu.
Nemojte se bojati ni kupovati na rasprodaji. Ali uvijek razmislite jesu li cijene stvarno tako dobre kao što izgledaju i nemojte da vas zavaraju. Iznad svega, uvijek se sjetite da treba kupiti samo onu količinu koju ćete stvarno upotrijebiti u svom kućanstvu kako biste smanjili bacanje hrane. Ako uključite naše jednostavne savjete u svoj život, vidjet ćete da ćete moći uštedjeti nešto novca na hrani i time uštedjeti da kupite nešto što ste možda dugo željeli.
Imate li među prijateljima nekoga tko troši puno novaca na hranu ili ju nepotrebno baca? Podijelite ovaj članak s njima.
[1] Min Zhang et al. – Global trends and future prospects of food waste research: a bibliometric analysis – https://www.researchgate.net/publication/326448573_Global_trends_and_future_prospects_of_food_waste_research_a_bibliometric_analysis
[2] Global food losses and food waste – https://www.fao.org/fileadmin/user_upload/suistainability/pdf/Global_Food_Losses_and_Food_Waste.pdf
[3] Commission Regulation (EU) No 432/2012 of 16 May 2012 establishing a list of permitted health claims made on foods, other than those referring to the reduction of disease risk and to children’s development and health – http://data.europa.eu/eli/reg/2012/432/oj
[4] Salt reduction – https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/salt-reduction